Skip to main content

Rod imenica

Označavanje muškog, ženskog i srednjeg roda u nemačkom jeziku

Imenice mogu biti muškog, ženskog ili srednjeg roda, što označavamo pomoću određenog člana:

DER - za muški rod (der Vater, der Lehrer, der Hund, der Kaffee...)

DIE - za ženski rod (die Mutter, die Lehrerin, die Katze, die Milch...)

DAS - za srednji rod (das Kind, das Model, das Pferd, das Brot...)

U množini za sva tri roda stoji oblik određenog člana DIE:

(die Väter, die Mütter, die Kinder...)


Razlike između prirodnog i gramatičkog roda imenica

Podela prema rodovima je izvršena na osnovu prirodnog roda (muški i ženski) i gramatičkog roda (muški, ženski i srednji). Postoje imenice kod kojih se prirodni i gramatički rod ne poklapa, npr:

das Mädchen - devojčica, devojka,

das Fräulein - gospođica,

der Weisel - matica kod pčela...

 

Razlike u rodu imenica kod srpskog i nemačkog jezika

Do nepoklapanja dolazi i kod roda imenica u srpskom i nemačkom jeziku, tako da kada učimo imenice onda učimo i kog su roda - napamet :(

der Kaffee - kafa,

die Milch - mleko,

das Zimmer - soba...

Ipak, postoje neka pravila koja mogu da nam olakšaju da odredimo rod imenice. 

 

Pravila koja mogu da pomognu u određivanju roda imenice 

Značenje imenica

Na osnovu značenja imenica, muškog roda su:

nazivi godišnjih doba (der Sommer), meseci (der Januar) i dana u sedmici (der Montag),

nazivi strana sveta (der Norden), vetrova (der Taifun), padavina (der Regen),

nazivi automobilskih marki (der BMW),

nazivi ekspresnih vozova (der Intercity),

nazivi alkoholnih pića (der Kognak).... 

 

Ženskog roda su:

nazivi brodova i aviona,

nazivi drveća (die Kiefer) i mnogih vrsta cveća (die Rose),

imenice nastale od brojnih prideva (die Eins),

nazivi vrsta cigareta (die Lord)...

 

Srednjeg roda su:

slova (das A),

boje (das Rot),

nazivi jezika (das Deutsch),

nazivi većine zemalja, ostrva i kontinenata,

nazivi naseljenih mesta, gradova,

većina naziva metala (das Gold) i hemijskih elemenata (das Kupfer),

nazivi hotela, kafana i bioskopa,

deminutivi (das Häuschen),

imenice nastale od infinitiva (das Leben),

zbirne imenice sa prefiksom Ge- (das Gestirn)...

 

Sufiksi za građenje imenica

Osim prema značenju, rod imenica možemo odrediti i pomoću sufiksa koji služe za građenje imenica.

Muškog roda su imenice sa sufiksima:

-er (Lehrer), -ing (Schmetterling), -ant (Musikant), -är (Sekretär), -ier (Offizier), -ismus (Realismus), -eur (Friseur), -ist (Idealist)... 

Ženskog roda su imenice sa sufiksima:

-e (Reise), -ei (Bücherei), -erei (Schweinerei), -heit (Freiheit), -schaft (Freundschaft), -keit (Kleinigkeit), -ung (Offnung), -ade (Parade), -ion (Nation), -ie (Chemie), -tät (Universität)... 

Srednjeg roda su imenice sa sufiksima:

-chen i -lein (deminutivi), -tel (Viertel), -tum (Eigentum), -um (Museum), -ma (Thema), -ment (Dokument), -at (Falsifikat)... 

Nažalost, i kod ovih pravila nekad ima izuzetaka, što  nam otežava određivanje roda imenice. Osim toga, neke imenice mogu imati dupli rod i pritom različito značenje, npr:

der See (jezero) - die See (more),

die Kiefer (bor - drvo) - der Kiefer (vilica, čeljust).

                                         Image by Hermann Traub from Pixabay



 

 


Comments

Popular posts from this blog

Prezent - prosto sadašnje vreme u nemačkom jeziku

Infinitiv i infinitivna osnova Osnovni oblik glagola se naziva infinitiv i on se u nemačkom jeziku završava na -en : kommen (doći), fragen (pitati), spielen (igrati) ... Infinitivnu osnovu dobijamo tako što od  glagola odvojimo završetak -en : komm -en , frag -en , spiel -en .   Građenje prezenta Prezent pravilnih glagola Gradimo ga tako što na infinitivnu osnovu dodajemo sledeće nastavke za lica: -e, -st, -t, -en, -t, -en . fragen / pitati frag -en 1. frag e - pitam                     1. frag en - pitamo 2. frag st - pitaš                      2. frag t - pitate 3. frag t - pita                         3. frag en - pitaju Prezent nepravilnih glagola Kod nepravilne promene nam je takođe potrebna infinitivna osnova na koju dodajemo potpuno iste nastavke, ali u samoj infinitivnoj osnovi dolazi do promene vokala u drugom i trećem licu jednine . Promene mogu biti sledeće: a →ä e →i e →ie Za svaku od ovih promena ćemo navesti primer:     a →ä fahren /

Red reči u rečenici / Wortstellung

Za pravilno izražavanje je veoma važno da vodimo računa o redu reči u rečenici, odnosno redosledu delova rečenice, za šta u nemačkom jeziku postoje vrlo jasna pravila.   Obaveštajna rečenica / Aussagesatz  Prost predikat U prostom predikatu imamo samo jedan glagol. Osnovno pravilo za formiranje obaveštajne rečenice je to da glagol stoji uvek na drugom mestu, a subjekat se nalazi ispred ili iza glagola, tj. na prvom ili trećem mestu u rečenici, na primer: Ich fahre im Sommer ans Meer . Kao što vidimo, glagol / predikat je na drugom mestu u rečenici, a subjekat (ich) je na prvom mestu. Na prvo mesto takođe možemo da stavimo neki od datih priloga, pa će rečenica da glasi: Im Sommer fahre ich ans Meer . Iako je treća po redu reč u rečenici, predikat je i dalje na drugom mestu jer je ispred njega samo jedan deo - priloška odredba za vreme. Dakle, brojimo delove rečenice, a ne pojedine reči . Subjekat (ich) je u ovom slučaju na trećem mestu. Složen predikat Složeni predikat se sas

Imperativ

 Šta je imperativ? Imperativ je glagolski način kojim iskazujemo molbu, savet ili naredbu . Oblici imperativa postoje u drugom licu jednine i drugom licu množine , a u nemačkom jeziku postoji i u trećem licu množine jer to lice koristimo za persiranje. Komm! - Dođi! Kommt! - Dođite! Kommen Sie, bitte! - Dođite, molim Vas! Kako se gradi imperativ? Oblike imperativa gradimo na sledeći način: - drugo lice jednine gradimo tako što od infinitiva odvojimo nastavak -en : kommen (doći) - komm (dođi) Oblik imperativa se poklapa sa oblikom infinitivne osnove. Može se dodati nastavak -e, ali se najčešće upotrebljava oblik bez -e.   - drugo lice množine dobijamo tako što na infinitivnu osnovu dodajemo nastavak -t : kommen (doći)  komm- (infinitivna osnova) komm t (dođite) Imperativ za drugo lice množine se poklapa sa oblikom prezenta za drugo lice množine, ali nemojte mešati prezent i imperativ. Prezentom se izražava sadašnje vreme, a imperativom molba ili zapovest: ihr kommt - vi dolaz