Skip to main content

Perfekt sa HABEN ili SEIN?

Građenje perfekta

Perfekt je složeno prošlo vreme koje se gradi od pomoćnog glagola HABEN ili SEIN u prezentu i participa perfekta glagola koji je nosilac značenja u rečenici.


Ich habe ein neues Kleid gekauft. - Kupila sam novu haljinu.

Er ist nach Deutschland gefahren. - On je otputovao u Nemačku.


Red reči u rečenici sa perfektom

Kao što vidimo u navedenim rečenicama pomoćni glagol se nalazi na drugom mestu u rečenici i menja se po licima, dok drugi glagol stoji na kraju rečenice u participu perfekta koji je neličan oblik (ne menjamo ga po licima).

 

Prevod rečenice sa perfektom

Kada prevodimo ove rečenice onda potpuno zanemarimo značenje pomoćnog glagola, on je tu samo da bi pomogao u građenju perfekta. Gledamo značenje glagola koji je u participu perfekta, on je zapravo u prošlom vremenu.

 

 HABEN ili SEIN?

Kada gradimo perfekt sa HABEN a kada sa SEIN?

Velika većina glagola gradi perfekt sa HABEN, dok glagoli koji označavaju kretanje ili neku promenu grade perfekt sa SEIN. Ovo je objašnjenje sa kojim se najpre susrećemo kada učimo perfekt, ali čak i ovde ima odstupanja, npr. glagoli SEIN (jesam, biti) i BLEIBEN (ostati) ne označavaju kretanje ali grade perfekt sa SEIN.

 

Kod izbora pomoćnog glagola presudnu ulogu igraju značenje, valentnost i aspekt glavnog glagola. Ako uzmemo sve ovo u obzir, onda imamo sledeća pravila:

 

- Sa glagolom HABEN perfekt grade sledeći glagoli:

1) glagoli koji uz sebe imaju neki objekat (pravi ili predložni):

Ich habe ihn gefragt.

Sie haben uns geholfen.

Maria hat an ihn gedacht.

 

2) svi povratni glagoli:

Stefan hat sich verletzt.

Du hast dich geändert. 


3) glagoli koji nemaju objekat, ali su imperfektivni:

Ich habe geschlafen.

Sie hat laut gelacht.

Wir haben dort nie gewohnt.


4) bezlični glagoli koji izražavaju meteorološke pojave:

Es hat die ganze Nacht geschneit.

Am Wochenende hat es geregnet.


5) svi modalni glagoli.

 

 - Sa glagolom SEIN perfekt grade sledeći glagoli:

1) glagoli bez objekta, ako su perfektivni:

Sie ist gestorben.

Ich bin aufgestanden.

Der Opa ist eingeschlafen.

 

2) glagoli kretanja ako označavaju promenu mesta ili oznaku cilja (tj. ako je to kretanje perfektivno):

Wir sind gefahren.

Meine Freundin ist gekommen. 

Neki glagoli kretanja mogu da grade perfekt i sa HABEN ako se to kretanje shvati kao neograničeno, imperfektivno, tj. ako je akcenat na samoj radnji bez oznake cilja ili kraja tog kretanja:

Jeden Abend haben wir getanzt.

Ich habe für meine Firma viel gereist.

Sie haben viel geschwommen.

Sa glagolom HABEN će graditi perfekt i glagoli kretanja koji imaju neki objekat, tj. kad postaju prelazni:

Er hat mich nach Hause gefahren.


3) ostali bezlični ili bezlično upotrebljeni glagoli:

Es ist nichts passiert.

Was ist geschehen?

Bezlični izraz es gibt gradi perfekt sa HABEN jer ima dopunu u akuzativu:

Immer hat es solche Menschen gegeben.

                                            Image by lil_foot_ from Pixabay




Comments

Popular posts from this blog

Pravila za čitanje

 U nemačkom jeziku veliki broj reči čitamo onako su napisane, a da bismo savladali i čitanje reči kod kojih to nije slučaj treba da znamo sledeća pravila: ß - ovo slovo spelujemo kao es cet, a naziva se i oštro S , upravo zato jer ga čitamo kao S (groß) ä - čitamo ga kao E (Käse) ö - namestimo usne kao da ćemo da izgovorimo O , a onda sa tim položajem usana izgovorimo E (Köln) ü -  namestimo usne kao da ćemo da izgovorimo U , a onda sa tim položajem usana izgovorimo I (Müll, fünf) eu - oj (Europa) äu - oj (Bäume) ei - aj (mein, dein) ie - dugo I (Bier) ch - h (acht) chs - ks (sechs) x - ks (boxen) ck - k (backen) sch - š (Schule) tsch - č (Deutsch) sp (na početku reči) - šp (spät) st (na početku reči) - št (Stunde) z - c (Zeit) tz - c (jetzt) s - z (Sonne) th - t (Theater) qu - kv (Qualität) v - f (Vater, von) w - v (was)  y - i (Hobby) h - ne čita se kada se nađe iza samoglasnika; samoglasnik koji je ispred H je dug (gehen)    ...

Imperativ

 Šta je imperativ? Imperativ je glagolski način kojim iskazujemo molbu, savet ili naredbu . Oblici imperativa postoje u drugom licu jednine i drugom licu množine , a u nemačkom jeziku postoji i u trećem licu množine jer to lice koristimo za persiranje. Komm! - Dođi! Kommt! - Dođite! Kommen Sie, bitte! - Dođite, molim Vas! Kako se gradi imperativ? Oblike imperativa gradimo na sledeći način: - drugo lice jednine gradimo tako što od infinitiva odvojimo nastavak -en : kommen (doći) - komm (dođi) Oblik imperativa se poklapa sa oblikom infinitivne osnove. Može se dodati nastavak -e, ali se najčešće upotrebljava oblik bez -e.   - drugo lice množine dobijamo tako što na infinitivnu osnovu dodajemo nastavak -t : kommen (doći)  komm- (infinitivna osnova) komm t (dođite) Imperativ za drugo lice množine se poklapa sa oblikom prezenta za drugo lice množine, ali nemojte mešati prezent i imperativ. Prezentom se izražava sadašnje vreme, a imperativom molba ili zapovest: ihr ko...

Zemlje u kojima se govori nemački jezik

  U Evropi zvanično postoje tri zemlje u kojima se govori nemačkim jezikom i to su : Nemačka (Deutschland), Austrija (Österreich), Lihtenštajn (Liechtenstein) .   Pored toga, nemački jezik ima status službenog jezika ili jezika manjine u sledećim zemljama: Švajcarska (die Schweiz), Belgija (Belgien), Italija (Italien), Luksemburg (Luxemburg), Republika Češka (Tschechische Republik), Mađarska (Ungarn), Danska (Dänemark) Poljska (Polen), Rusija (Russland), Rumunija (Rumänien), Slovačka (Slowakei), Vatikan (Vatikanstadt). Oko 16% stanovništva Evropske Unije govori nemačkim jezikom. U manjoj meri je zastupljen i u nekim državama Afrike i Južne Amerike.                                           Image by Ralphs_Fotos from Pixab...