Skip to main content

Posts

Showing posts with the label prosto vreme

Preterit - prosto prošlo vreme u nemačkom jeziku

                                         Image by monicore from Pixabay   Preterit je prosto prošlo vreme u nemačkom jeziku. Već smo objašnjavali da je prosto vreme zapravo ono vreme koje gradimo tako što na osnovu glagola dodajemo nastavke za sva lica, pa je u predikatu samo jedan glagol.   Kada hoćemo da promenimo glagol po licima u preteritu, moramo najpre proveriti da li se nalazi na listi jakih i nepravilnih glagola.    Lista jakih i nepravilnih glagola Pravilni glagoli Ukoliko nije na listi onda ima pravilnu promenu , odnosno na infinitivnu osnovu dodajemo sledeće nastavke: -te, -test, -te, -ten, -tet, -ten . mach en / raditi (infinitivnu osnovu dobijamo tako što od infinitiva odvojimo završetak -en) mach - 1. mach te                1. mach ten 2. mach test             2. mach tet 3. mach te               3. mach ten Za preterit je karakteristično da glagol ima iste oblike u prvom i trećem licu ne samo u množini (kao kod prezenta) već i u jednini. Nepravilni glagoli Ukoliko pr

Glagolska vremena u nemačkom jeziku

                                        Image by Pexels from Pixabay   Šta je to glagolsko vreme?  Pomoću glagolskog vremena označavamo da li se radnja dešava u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti. U nemačkom jeziku razlikujemo sledeća glagolska vremena: prezent / Präsens (prosto sadašnje vreme), preterit / Präteritum (prosto prošlo vreme), perfekt / Perfekt (složeno prošlo vreme), pluskvamperfekt / Plusquamperfekt (složeno prošlo vreme), futur I / Futur I (složeno buduće vreme), futur II / Futur II (složeno buduće vreme).   Prosto i složeno vreme Prezent i preterit spadaju u prosta glagolska vremena, a ostala su složena. Šta to znači? U prezentu i preteritu menjamo glagol po licima tako što na infinitivnu osnovu dodajemo određene nastavke. Dakle, predikat se sastoji od jednog glagola. Ostala vremena gradimo tako što uz glagol koji je nosilac značenja rečenice stoji i neki od pomoćnih glagola. Po licima menjamo samo pomoćni glagol i on u izjavnoj rečenici stoji na drugom mestu, dok