Skip to main content

Deklinacija imenica u jednini

 Šta je deklinacija?

Deklinacija je promena po padežima. U nemačkom jeziku imamo četiri padeža: nominativ, genitiv, dativ i akuzativ.


Imenice ženskog roda

Ove imenice ne dobijaju nikakav nastavak, promena po padežima se u jednini iskazuje jedino pomoću određenog člana:

N: die Frau

G: der Frau

D: der Frau

A: die Frau

 

Imenice muškog i srednjeg roda

Kod imenica muškog i srednjeg roda imamo dva tipa promene.


1. TIP

Imenice muškog i srednjeg roda dobijaju u genitivu jednine nastavak -s ili -es, zavisno od toga kako se završavaju (e se ubacuje radi lakšeg izgovora).

Muški rod

N: der Vater                     N: der Tag

G: des Vaters                   G: des Tages

D: dem Vater                   D: dem Tag

A: den Vater                    A: den Tag

 

Srednji rod

N: das Hotel                     N: das Haus

G: des Hotels                   G: des Hauses

D: dem Hotel                   D: dem Haus

A: das Hotel                     A: das Haus

 

2. TIP

Nastavak -(e)n u genitivu jednine najčešće dobijaju imenice muškog roda koje se završavaju na -e, a koje označavaju živa bića. Ovom tipu pripada veliki broj imenica koje označavaju pripadnike različitih naroda (Chinese, Franzose, Bulgare...) i zanimanja (Biologe, Geologe...). Tu su i neke imenice koje se završavaju suglasnicima, kao i neke imenice stranog porekla. Osim u genitivu, ove imenice dobijaju nastavak -en i u dativu i akuzativu.

N: der Löwe                     N: der Prinz

G: des Löwen                   G: des Prinzen

D: dem Löwen                  D: dem Prinzen

A: den Löwen                   A: den Prinzen

 

Neke imenice muškog roda se menjaju po meštovitom tipu deklinacije, koji predstavlja kombinaciju nastavaka iz tipa 1 i tipa 2:

N: der Name

G: des Namens

D: dem Namen

A: den Namen

Ovom mešovitom tipu pripadaju i imenice: der Buchstabe, der Funke, der Gedanke i der Wille.

Jedina imenica srednjeg roda koja pripada mešovitom tipu je das Herz:

N: das Herz

G: des Herzens

D: dem Herzen

A: das Herz

 

Kojoj deklinaciji pripada imenica?

Već smo videli da imenice ženskog roda ne dobijaju nikakve nastavke prilikom deklinacije u jednini. Imenice srednjeg roda dobijaju nastavak -(e)s u genitivu. Ali kako da znamo kom tipu deklinacije pripadaju imenice muškog roda? U svakom rečniku iza imenice stoje dva nastavka, prvi je za genitiv jednine, a drugi za množinu:

der Stern, -s/-e

Pomoću podataka iz rečnika možemo da vidimo da ova imenice u genitivu jednine dobija nastavak -s, a u množini dobija nastavak -e. Promena u jednini će onda da glasi:

der Stern

des Sterns

dem Stern

den Stern

                                  
                                     Image by 💙♡🌼♡💙 Julita 💙♡🌼♡💙 from Pixabay


 

Comments

Popular posts from this blog

Pravila za čitanje

 U nemačkom jeziku veliki broj reči čitamo onako su napisane, a da bismo savladali i čitanje reči kod kojih to nije slučaj treba da znamo sledeća pravila: ß - ovo slovo spelujemo kao es cet, a naziva se i oštro S , upravo zato jer ga čitamo kao S (groß) ä - čitamo ga kao E (Käse) ö - namestimo usne kao da ćemo da izgovorimo O , a onda sa tim položajem usana izgovorimo E (Köln) ü -  namestimo usne kao da ćemo da izgovorimo U , a onda sa tim položajem usana izgovorimo I (Müll, fünf) eu - oj (Europa) äu - oj (Bäume) ei - aj (mein, dein) ie - dugo I (Bier) ch - h (acht) chs - ks (sechs) x - ks (boxen) ck - k (backen) sch - š (Schule) tsch - č (Deutsch) sp (na početku reči) - šp (spät) st (na početku reči) - št (Stunde) z - c (Zeit) tz - c (jetzt) s - z (Sonne) th - t (Theater) qu - kv (Qualität) v - f (Vater, von) w - v (was)  y - i (Hobby) h - ne čita se kada se nađe iza samoglasnika; samoglasnik koji je ispred H je dug (gehen)    ...

Red reči u rečenici / Wortstellung

Za pravilno izražavanje je veoma važno da vodimo računa o redu reči u rečenici, odnosno redosledu delova rečenice, za šta u nemačkom jeziku postoje vrlo jasna pravila.   Obaveštajna rečenica / Aussagesatz  Prost predikat U prostom predikatu imamo samo jedan glagol. Osnovno pravilo za formiranje obaveštajne rečenice je to da glagol stoji uvek na drugom mestu, a subjekat se nalazi ispred ili iza glagola, tj. na prvom ili trećem mestu u rečenici, na primer: Ich fahre im Sommer ans Meer . Kao što vidimo, glagol / predikat je na drugom mestu u rečenici, a subjekat (ich) je na prvom mestu. Na prvo mesto takođe možemo da stavimo neki od datih priloga, pa će rečenica da glasi: Im Sommer fahre ich ans Meer . Iako je treća po redu reč u rečenici, predikat je i dalje na drugom mestu jer je ispred njega samo jedan deo - priloška odredba za vreme. Dakle, brojimo delove rečenice, a ne pojedine reči . Subjekat (ich) je u ovom slučaju na trećem mestu. Složen predikat Složeni predik...

Zemlje u kojima se govori nemački jezik

  U Evropi zvanično postoje tri zemlje u kojima se govori nemačkim jezikom i to su : Nemačka (Deutschland), Austrija (Österreich), Lihtenštajn (Liechtenstein) .   Pored toga, nemački jezik ima status službenog jezika ili jezika manjine u sledećim zemljama: Švajcarska (die Schweiz), Belgija (Belgien), Italija (Italien), Luksemburg (Luxemburg), Republika Češka (Tschechische Republik), Mađarska (Ungarn), Danska (Dänemark) Poljska (Polen), Rusija (Russland), Rumunija (Rumänien), Slovačka (Slowakei), Vatikan (Vatikanstadt). Oko 16% stanovništva Evropske Unije govori nemačkim jezikom. U manjoj meri je zastupljen i u nekim državama Afrike i Južne Amerike.                                           Image by Ralphs_Fotos from Pixab...